Digestivni sistem – zašto je važan i kako funkcioniše

Sadržaj

Digestivni sistem ili digestivni trakt predstavlja složen sistem u okviru koga hrana dospeva i “putuje” kroz organizam, pretvarajući se u hranjive materije i energiju neophodnu za život i normalno funkcionisanje organizma.

Proces prolaska hrane kroz organizam, kao i razdvajanje upotrebljivog dela od otpadnih materija predstavlja kompleksan proces, koji u se u organizmu nesmetano odvija zahvaljujući preciznim mehanizmima koji unesenu hranu prerađuju i tretiraju na pravi način.

Šta je digestivni trakt, kako funkcioniše, na koji način se podstiče i šta ga potencijalno ugrožava, objašnjavamo u nastavku teksta. Takođe, osvrnućemo se i na vrstu namirnica koje digestivni sistem lako prihvata i prerađuje, u odnosu na one koji ne doprinose organizmu ni na koji način.

Šta čini digestivni sistem?

Svaki pojedeni zalogaj prolazi kroz više “stanica” u okviru digestivnog sistema, a svaka od njih ima specifičnu funkciju u pogledu obrade unesene hrane. Prosečna dužina celokupnog digestivnog trakta je oko 7.6 metara, a on počinje ustima i završava se debelim crevom i izbacivanjem otpadnih materija iz organizma.

Hrana unesena u organizam ima sledeću putanju: usta – ždrelo – jednjak – želudac – dvanaestopalačno crevo – tanko crevo – debelo crevo.

Usta – početak digestivnog trakta

Hrana već u ustima počinje da se obrađuje i priprema za predstojeći proces varenja. Ona se u ustima zagreva ili hladi, težeći onoj temperaturi koja je optimalna za probavu. U ustima se hrana žvaće, a optimalno je da se jedan zalogaj žvaće bar 30 puta, jer se tako natapa pljuvačkom.

Pljuvačka je važna za obradu hrane, između ostalog i zato što sadrži enzim ptijalin (alfa-amilaza), koji je zaslužan za razlaganje skroba i glikogena, a svoje delovanje nastavlja i u želucu.

Dobro sažvakana hrana prolazi kroz ždrelo do jednjaka. Ždrelo se prostire od baze lobanje do šestog vratnog pršljenja, tako da pripada i glavi i vratu. Tokom gutanja hrane, otvor dušnika je zatvoren, mada je moguće da neka mrvica hrane zaluta i izazove jak kašalj kojim se višak izbacuje iz dušnika.

Snažne mišićne kontrakcije dalje potiskuju hranu kroz jednjak ka želucu, a hrana ovaj put prelazi brzinom oko 2.5 do 5 cm u jednoj sekundi. Ukoliko ste se nekada zapitali kako je moguće da se hrana uredno potiskuje i prolazi ka dole, čak i kada nešto grickate ležeći, ili u nekom drugom netipičnom položaju, odgovor je upravo u ovim kontrakcijama. One su toliko snažne da hranu uvek šalju ka želucu, bez obzira na to u kom je položaju tokom varenja hrane.

Jednjak se završava mišićnim prstenom koji se naziva sfinkter gornjeg otvora želuca. Ovaj prsten služi za regulisanje jednosmernog kretanja hrane – tako da ona uvek iz jednjaka dospe u želudac, a da se pritom želučana kiselina ne izlije u jednjak.

Želudac – faza razgradnje hrane

Iz jednjaka hrana dolazi u želudac, koji je okružen rebrima. U želucu se odigravaju vrlo intenzivni i “grubi” procesi razgradnje hrane, a nju podstiču i želučani sokovi i hlorovodonična kiselina koja je prirodno prisutna u želucu.

Želučana kiselina je izuzeto jaka, i omogućava pretvaranje hrane u tečnost, što olakšava dalji proces varenja. Ipak, rad želuca nije u svakom organizmu isti, pa neke osobe nemaju nikakav problem sa ovim delom varenja, dok je kod drugih obrada hrane u želucu nešto sporija, što stvara osećaj neprijatnosti u stomaku, negativno utiče na raspoloženje, kao i celokupan imuni sistem.

Jačina želučane kiseline ujedno sprečava i opstanak bakterija u želucu, zbog čega je retkost čuti da je ovaj organ zaražen nekim virusom. Želudac je najsloženiji deo digestivnog trakta, budući da obavlja najveći posao prerade hrane.

Ujedno, on je jedan od najjačih zaštitnih filtera u organizmu, jer se hrana dospela u želudac steriliše jakom želučanom kiselinom, i tako sprečava bakterije da prodru u nastavak digestivnog trakta. Važno je pomenuti i značajnu ulogu pepsina – probavnog enzima koji se luči u želucu. On je odgovoran za varenje proteina, odnosno njihovo pretvaranje u peptide.

Hrana iz želuda nastavlja svoj put kroz digestivni trakt do dvanaestopalačnog creva, gde se pankreasni sokovi uključuju u proces varenja, razgrađujući proteine i skrob u sitne čestice koje se na taj način pripremaju za tanko crevo. U ovom delu se razbijaju masti na sitne kapljice pomoću žuči koja dolazi iz žučne kese, a proizvodi je jetra.

Tanko crevo – apsorpcija hrane

Hrana iz dvanaestopalačnog creva dospeva u tanko crevo. Tanko crevo je dugačko oko 7 metara, a njegova unutrašnja površina je kod prosečnog čoveka oko deset puta veća od površine kože. Tanko crevo je obloženo milionima tankih resica, odnosno vilusa koji prekrivaju čitavu njegovu površinu.

Hrana prispela u tanko crevo je kašastog oblika, a u ovoj fazi se, pre početka apsorpcije, dodatno razgrađuje enzimima koji luče resice. Proteini se razgrađuju u aminokiseline, masti u masne kiseline i glicerol, a ugljeni hidrati u glukozu. Kada se ovo desi, hrana je spremna za apsorpciju.

Koliko traje proces apsorpcije?

Obrada hrane u tankom crevu traje između pet i šest sati, što je najduži deo celokupnog procesa varenja hrane. Tokom ovog dinamičnog procesa, samo 5% masti ostaje neapsorbovano, dok svu ostalu količinu resice uspešno obrađuju.

Iako su resice tankog creva od ključne važnosti za ovaj deo varenja hrane, postoje osobe koje se rađaju sa glatkim crevima, odnosno bez resica. Samim tim, proces apsorpcije je otežan, a to se manifestuje kroz grčeve i neuhranjenost, naročito kada se konzumira hrana koja oblaže zidove creva sprečavajući tako apsorpciju.

To je slučaj sa namirnicama koje sadrže gluten, koji je dominantno prisutan u proizvodima od pšenice i drugih žitarica. Problem je rešiv isključivanjem ovakvih namirnica iz upotrebe, što podrazumeva uspostavljanje režima ishrane koji se bazira na bezglutenskim namirnicama.

One se lako asimiluju i apsorbuju u tankom crevu, što osobama sa ovim problemom olakšava normalan život, ne narušavajući njihovo zdravlje.

Debelo crevo – izbacivanje otpadnih materija i balans bakterija

Obrada hrane u debelom crevu je poslednja faza varenja hrana u digestivnom traktu. Kada otpadne materije dođu do njega, potrebno im je i do 24 sata da prođu kroz debelo crevo i dođu na drugi kraj. Iako je jedna od funkcija debelog creva izbacivanje ostataka hrane, nije i jedina.

Naime, creva su dom ogromnog broja bakterija kojih ovde ima više nego ćelija u celom telu. Većina ovih bakterija koje čine mikrobiom, odnosno floru kompletnu creva, su “dobre bakterije” koje podstiču procese u organizmu i omogućavaju njihovo normalno funkcionisanje.

Na primer, u debelom crevu se stvara vitamin K, koji omogućava zgrušavanje krvi, a čak 95% serotonina koji utiče na dobro raspoloženje, stvara se u crevima.

Digestivni sistem i poremećaji u procesu varenja

Kroz digestivni sistem na dnevnom nivou prođe više od 10 litara probavljene hrane i crevnih izlučevina. Ipak, koliko god bili “savršeni” prirodni mehanizmi za varenje u ljudskom organizmu, podložni su poremećajima u zavisnosti od zdravlja, vrste hrane koja se konzumira i mnogih drugih faktora koji su u manjoj ili većoj meri povezani sa digestivnim traktom.

Zašto je prisutna nadutost, a uz to i žgaravica?

Upravo su nadutost i žgaravica najbolji pokazatelji da nešto nije u redu sa digestivnim traktom. Veliki broj ljudi pati od nelagode u želucu i problematičnim probavnim sistemom, koji se manifestuje kroz prekomernu težinu, žgaravicu, nadimanje, opstipaciju i umor nakon obroka. Dobra vest je da se ovi problemi mogu rešiti, uz praktikovanje određenih navika u pogledu ishrane, aktivnosti i načina života.

Žgaravica

Žgaravica se javlja kod konzumiranja hrane koja ne odgovara i ne prija probavnom sistemu. Naime, ona izaziva povlačenje želučane kiseline ka jednjaku, što izaziva iritaciju, neprijatan osećaj, a ponekad i mali bol u predelu grla. Zato je važno ne ignorisati ovakve signale, jer se izbacivanjem neodgovarajuće hrane iz upotrebe itekako može eliminisati žgaravica, kao i njoj slične iritacije.

Nadutost

Nadutost nastaje usled prejedanja, ili loše kombinacije namirnica koje stvaraju opterećenje i težinu u stomaku. Takođe, nadutost može biti posledica poremećene ravnoteže bakterija u crevima, kao i nekih smetnji u radu celokupnog probavnog sistema. Pića koja dominantno izazivaju nadutost su gazirana, pa ukoliko imate ovakav problem, trebalo bi da ih izbacite iz upotrebe.

Problem pražnjenja creva

Loš način ishrane, odnosno unos nekvalitetnih namirnica uzrokuje zatvor, pa probavni sistem samim tim ne funkcioniše normalno, otežavajući izbacivanje otpadnih materija iz organizma. Ovo stvara jak osećaj napetosti i neprijatnosti, a posledice su i stalan osećaj umora, loša koncentracija, sniženo raspoloženje, problemi sa kožom i slično tome.

Muškarac sa bolom u stomaku

Kako očuvati digestivni sistem?

Probavni sistem ima svoj prirodni ritam, koji je važno pratiti zdravim navikama i konzumacijom namirnica koje zaista prijaju organizmu. Pod ovim se podrazumevaju redovni i zdravi obroci, i to u tačno određeno vreme, kako bi se ispratio prirodni ritam koji organizam diktira.

Satnica i broj obroka

Redovni obroci u tačno određeno vreme osiguravaju osećaj sitosti, ubrzavaju metabolizam i smanjuju gladovanje tokom dana. U organizmu se stvara osećaj sitosti, jer su obroci raspoređeni sa odgovarajućim pauzama, i sa dovoljnim brojem užina koji održavaju sitost.

Idealno je obaviti doručak oko osam sati ujutru, uz musli ili sendvič od kvalitetnih namirnica i jogurt, koji se na pravi način uklapa uz zdrave obroke. Oko 10.30 na red dolazi užina, koja obavezno uključuje bananu, jabuku ili neku drugu voćku. Uvek se možete odlučiti i za voćni šejk, ukoliko su vam vitamini ukusniji u ovom obliku.

Oko 13 časova je vreme za ručak, koji treba da uključuje povrće, na primer grašak i šargarepu, uz komad pilećih prsa pripremljenih na grilu, a poželjno je u obroke uvrstiti i integralni pirinač.

Druga užina bi trebalo da se sastoji od integralnih keksića ili voća, a večera je rezervisana za period oko 19 časova. Večera bi trebalo da sadrži lagane namirnice koje će se lako svariti i dozvoliti vam miran i udoban san.

Namirnice koje remete digestivni sistem

Namirnice bogate ugljenim hidratima su jedan od glavnih neprijatelja digestivnog sistema, jer podstiču disbalans bakterija u crevima. Hleb, grickalice, peciva i slatkiše iz tog razloga treba što više redukovati, ili barem staviti pod kontrolu njihovu konzumaciju.

Nezdrave masti su takođe štetne za probavni sistem, a uglavnom se nalaze u sojinom, suncokretovom i kukuruznom ulju, mesnim prerađevinama, slatkišima i mlečnim proizvodima. Pržena hrana je vrlo teška za varenje, a obično izaziva žgaravicu. Namirnice pune fruktoze bi trebalo izbegavati, jer izazivaju nadimanje, dijareju i gasove.

Kako očistiti digestivni trakt?

Preopterećen digestivni trakt usled nezdravog načina života može da stvori ozbiljne zdravstvene probleme, i stalan osećaj umora i nadutosti. Zbog toga je važno prepoznati problem i izvršiti čišćenje digestivnog trakta.

U ovom procesu se preporučuju blage supe od raznovrsnog povrća, ispijanje i do 4 litra vode dnevno, a dobar efekat ćete postići ako je kombinujete sa limunom. Vežbanje će doprineti vašem digestivnom traktu, ali nema potrebe da se forsirate jakim treninzima koji vam neće prijati – joga, šetnja i slične aktivnosti su sasvim dovoljne u ovom slučaju.

Izbegavajte kiselu hranu, gazirana pića i stres, jer je adekvatan odmor i dovoljno sati sna preduslov za normalno funkcionisanje svih procesa u organizmu, pa samim tim i digestivnog trakta. Potrudite se da kvasac i šećer potpuno izbacite iz svoje svakodnevice, jer stvaraju neprijatna nadimanja koja mogu da potraju.

Lisnata, sirova hrana je odlično rešenje za one koji imaju problem sa digestivnim sistemom, a odlično ga i pročišćava. Takođe, vlakna su odlična za pročišćavane organizma, a uz to su vrlo pristupačna, rasprostranjena i izuzetno zdrava.

Praktični saveti za zdrav digestivni sistem

Za efikasan i zdrav probavni sistem je važan dovoljan unos vode na dnevnom nivou, pa gazirane napitke i prekomerne količine kafe radije zamenite vodom ili čak zelenim čajem ukoliko vam je potreban kofein. Ipak, vodu treba izbegavati neposredno nakon obroka. Trebalo bi sačekati barem dva sata pre unosa tečnosti nakon obroka.

Izbegavajte grickanje namirnica izvan planiranog jelovnika za taj dan, jer se to često čini iz dosade, a organizmu i digestivnom traktu predstavlja ozbiljno opterećenje. Koristite prebiotske i probiotske namirnice, jer one sprečavaju upale u crevima, a ujedno doprinose optimalnom funkcionisanju svih procesa u organizmu.

Digestivni trakt je složen, ali osetljiv mehanizam u organizmu koji svakodnevno obrađuje ogromne količine hrane, zbog čega ga je potrebno osluškivati, i pratiti ritam koji on nameće. To podrazumeva zdrave naviku i kvalitetnu ishranu, odnosno korišćenje namirnica koje ne remete ovaj proces.

Jedna od njih je Balans+ probiotski jogurt čija su pozitivna dejstva klinički dokazana, pa ga doktori preporučuju kao sastavni deo obroka koji doprinosi boljem raspoloženju, bržem metabolizmu i naravno, normalnom funkcionisanju digestivnog sistema.

Koristite namirnice koje su u službi vašeg zdravlja, a žgaravica, nadutost i drugi problemi povezani sa digestivnim sistemom će nestati. Zdravlje vašeg organizma zavisi isključivo od vaših zdravih navika!

Podelite ovaj tekst:

Upišite ovde

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Scroll to Top

Koristimo kolačiće za upravljanje korisničkim iskustvom, prikazivanje personalizovanog sadržaja i postizanje poslovnih ciljeva kompanije Imlek.